Moja Lađa

sajt u test verziji!

Sun09082024

Last update05:30:53 PM

Gubici brodara zbog zastoja rečnog saobraćaja (2)

Sviđa Vam se vest ? Objavite je na nekim od servisa ispod...

Većina brodova JRB na sigurnom, barže kod Smedereva i dalje okovane ledom.

Led na rekama je počeo da se otapa, ali lagano, što smanjuje šanse da izbiju velike poplave. I iz Mađarske nam dolazi sve manje santi, tako da zasad nema opasnosti od gomilanja leda u čepove koji bi blokirali protok vode i naterali je da se izliva na obale. Kritično je nakratko bilo samo kod Slankamena, gde su naslage leda privremeno ustavile proticanje vode i povisile vodostaj za dva metra, ali je reka probila put ispod santi i sada je i tamo stanje stabilno.

– Hidrometeorološki uslovi nam idu naruku. Verujem da neće biti potrebe ni za pokretanjem dva ledolomca, koje nam je ustupila Mađarska, i da ćemo uskoro moći da ih vratimo – kazao je Aleksandar Prodanović, direktor Direkcije za vode.

Bez obzira na optimizam u pogledu verovatnoće poplava, direkcija je dala nalog da se sve akumulacije isprazne kako bi mogle da prime višak vode ako reke ipak nabujaju.

Plovidba je i dalje zabranjena. Jugoslovensko rečno brodarstvo je uspelo da u sidrišta i zimovnike uvede gotovo sva svoja plovila, pa i većinu onih koja su donedavno bila blokirana ledom u pristanima nasred reke.

– Naš brod „Karlovac” je razbio led koji je stegao kanal Azotare kod Pančeva i tamo su sklonjeni ostali naši objekti sa gornjeg toka Dunava. Na kopno smo pretovarili sirovi benzin sa barži koje su donedavno bile zarobljene u blizini. U Smederevu barže sa 3.000 litara goriva i dalje stoje okovane ledom – kazala je Biljana Čvertkov, v. d. direktora JRB-a.

Na bezbedno su stigla i plovila Ukrajinsko-dunavskog brodarstva, kao i ona čije kompanije zastupa lučka agentura „Jugoagent”. Pravih zimovnika u našoj zemlji, međutim, nema. Po pravilu, to bi morali biti zalivi tolike dubine da bi led teško mogao da ih potpuno zamrzne, opremljeni komunalnom infrastrukturom i pristupnim putevima.

– Dubinu je neophodno održavati uklanjanjem slojeva mulja koje donosi reka. Novca za to vlada nema, tako da je uspeh kada izbagerujemo jedan zimovnik godišnje. Ne održavaju se ni pristupni putevi a priključaka za vodu i struju praktično nema – kazala je Žaneta Ostojić-Barjaktarević, direktorka „Plovputa”.

I da nijedno plovilo na kraju ne bude oštećeno, brodari trpe velike gubitke zbog zastoja saobraćaja.

– U Austriji, Nemačkoj i ostalim razvijenim zemljama duž Dunava brodari mogu zbog prirodnih nepogoda da dobiju od države nadoknadu štete u vidu subvencionisanih kredita, olakšica na poreze i takse. Ovde je to nezamislivo– naveo je Miroslav Savić, direktor „Jugoagenta”.

Sa razvijenim državama se Srbija ne može porediti jer nam finansijske mogućnosti nisu iste, podseća Zoran Netković, direktor „Agent plusa”, još jednog zastupnika brodara. Pitanje je koliko je Srbija zainteresovana za štetu brodara jer JRB više nije ono što je bio, smatra Netković.

Izvor: www.politika.rs