Moja Lađa

sajt u test verziji!

Sun09082024

Last update05:30:53 PM

Naftna mrlja u Meksičkom zalivu uvećala se tri puta

Sviđa Vam se vest ? Objavite je na nekim od servisa ispod...

Naftna mrlja u Meksičkom zalivu u velikoj meri se proširila za samo jedan dan, saopšteno je u Vašingtonu.

 

Naučnici sa Univerziteta u Majamiju proučili su satelitske snimke naftne mrlje, koja se od juče tri puta povećala. Bila je veličine Rod Ajlenda, a sada je blizu veličine Porto Rika. Strahuje se da će se njena veličina i dalje rasti.

Predstavnik Univerziteta Hans Graber izjavio je da se mrlja brzo širi i kreće, mnogo brže nego što se ranije pretpostavljalo. Graber je rekao da mrlja zauzimala oko 3.000 kvadratnih kilometara u četvrtak, a sinoć je bila oko 9.900 kvadratnih kilometara.

Na dve naftne platforme u Meksičkom zalivu obustavljena je proizvodnja, dok je na trećoj evakuisano osoblje iz predostrožnosti, saopštile su danas američke vlasti koje se bore protiv naftne mrlje na obalama Luizijane. Još se tačno ne znaju uzroci obustave proizvodnje na tim platformama.

 

Američka administracija proglasila je juče izlivanje nafte u Meksičkom zalivu za događaj od nacionalnog značaja, što znači da vlasti mogu da koriste izvore iz cele zemlje da bi se izborile sa pretnjom najveće ekološke katastrofe u američkoj istoriji.

 

Kompanija Britiš Petroleum (BP), vlasnik naftne platforme koja je prošle nedelje potonula u Meksičkom zalivu i prouzrokovala izlivanje, zatražila je od Ministarstva odbrane SAD da joj pošalje specijalnu opremu za podvodno snimanje i uključi specijalne podvodne robote za operaciju zatvaranja pukotine na naftovodu koji vodi do obale SAD a nalazi se oko 1.500 metara ispod površine mora.

Vanredno stanje u Alabami i Misisipiju

U južnim američkim državama Alabama i Misisipi danas je proglašeno vanredno stanje usled neposredne opasnosti od naftne mrlje koja se približava obalama ove dve države.

Nafta iz velike naftne mrlje u Meksičkom zalivu počela je juče da zapljuskuje obale države Luizijane preteći okolini, a američki predsednik Barak Obama pozvao je na "temeljnu analizu" nesreće.

U vode Meksičkog zaliva dnevno ističe više od više od 800 hiljada litara nafte na mestu gde je prošle nedjelje eksplodirala i potonula naftna platforma "Britiš petroleuma". To je pet puta veća količina nafte nego što je procenjeno neposredno posle nesreće.

Veličina naftne mrlje iznosila je najmanje 1 500 kvadratnih kilometara u sredu kada je Obalska straža saopštila da nafta curi u količini od 5 000 barela dnevno što je pet puta brže nego što se ranije mislilo.

"Ova naftna mrlja predstavlja ozbiljnu pretnju našoj okolini i privredi", izjavio je guverner Alabame Bob Rajli, dodajući da su u opasnosti prirodni resursi, privreda i priobalne zajednice i da Alabama ne sme ništa uzimati zdravo za gotovo.

 

 

 

 

 

 

 

 

U svojoj izjavi o proglašenju vanredne situacije, Rajli je naložio državnim agencijama za pomognu zajednicama pogođenim naftnom mrljom i da traže neophodnu državnu, privatnu i federalnu pomoć za ova područja. Guverner Misisipija Hejli Barbur naredio je Nacionalnoj gardi da pomognu lokalnim zvaničnicima.

Sekretar odbrane Robert Gejts dao je nalog za upućivanje dva velika transportna aviona tipa "herkules C-130" iz kojih će biti izbacivane hemikalije koje treba da neutrališu naftnu mrlju, izjavio je portparol Pentagona Džef Morel.

Platforma "Britiš petroleuma" potonula je kod obala Luizijane, sa 2,6 miliona litara nafte. Jedanaest radnika koji su u trenutku eksplozije radili na njoj, vode se kao nestali. Strahuje se da bi nesreća mogla da izazove veću štetu od izlivanja nafte iz tankera Ekson Valdez 1989. godine.

Izlivanje više od 40 miliona litara sirove nafte u vodama Aljaske smatra se jednom od najveći ekoloških katastrofa ikad, koja je izazvala pomor velikog broja vodenih i kopnenih životinja. Preživela je samo četvrtina morske flore i faune. Otklanjanje posledica te katastrofe koštalo je tada više od dve milijarde dolara.

Sadašnja naftna mrlja mogla bi po veličini da prevaziđe onu koja je na kalifornijskoj obali kod Santa Barbare nastala 1969. godine, što je dovelo do uvođenja moratorijuma na vađenje nafte i gasa na pacifičkoj i atlantskoj obali SAD.

 

Izvor: www.blic.rs