Moja Lađa

Nezgode na moru

Ono što ne možete planirati – nezgode su na moru. Događaju se kada ih najmanje očekujete ili kada ih je najteže spriječiti. Za lijepa vremena kad bi to bilo samo neočekivano kupanje, nitko ne padne u more, ali za lošeg vremena kad imate pune ruke posla da održite brod u potrebnom kursu, događa se. Ipak mnoge nezgode moguće je izbjeći ili barem spriječiti najteže posljedice, što i kako treba postupati. Kao uzroci koji se najčešće spominju u statistikama vezanim za mala plovila su preopterećenje, iznenadno nevrijeme, pad s broda u plovidbi i prevelike brzine glisiranja.

Preopterećenje broda češći je uzrok nezgode na moru nego što mislite. U mnogo slučajeva nitko se i ne dosjeti da je brod prevrnut ili zaliven zbog preopterećenosti ljudima i stvarima. Ili je ljetni kapetan zaboravio pribrojiti još težinu motora i goriva. A ipak, za svaki brod stoji u dozvoli za plovidbu napisano crno na bijelom koliko u kilogramima iznosi dozvoljivo opterećenje.

No i kad je opterećenje u dozvoljenim granicama valja pripaziti da bude jednakomjerno raspoređeno. Koliko na lijevu toliko i na desnu stranu, a što je teško na krmi morate olakšati pomicanjem ili premještanjem tereta prema pramcu. Na to je manji brod osjetljiviji od večega. Do opasnog poremećaja ravnoteže – a to znači zahvaćanja vode ili čak prevrtanja – doći će pri naglom zaokretanju ili valjanju i posrtanju broda na valovima.

Ako je već došlo do nezgode i brod se prevrnuo, nemojte se udaljavati od njega. Većina je brodova danas tako sagrađena da ostanu plutati na vodi i nakon što se prevrnu ili napune vodom.. Brod je lakše uočljiv predmet od osamljenih glava plivača, pa su i veće šanse da spasioci pronađu brodolomce.  Ukoliko brod ipak potone, sigurno će ostati da plutaju  neki veći predmeti. Sakupite ih, zavežite zajedno i tako sačekajte pomoć ili, gurajući ih pred sobom, plivajte do obale ako nije daleko.

Kada vas za plovidbe iznenadi olujni vjetar i za kratko vrijeme se načini veliko more, najviše se trebate čuvati – vlastite panike. Zbog nje ne možete smireno razmišljati, a to vam je za nevremena na moru najpotrebnije. Greška koju uvijek ponavlja upaničeni ljetni kapetan je da se što prije i pod svaku cijenu nastoji dočepati zaklona ili vratiti odakle je došao. Njegova procjena da će mu to uspjeti prije nego se vrijeme još pogorša, najčešće završi kao nezgoda na moru.

Ne tvrdim da nije važno potražiti zaklon, dapaće, ali ne pod svaku cijenu ili najvećom brzinom. Za nevremena na moru prvi je zadatak spriječiti zalijevanje broda i sačuvati sredstvo pogonjenja u radnom stanju (motor ili jedra). Brzinu plovidbe treba smanjiti kako bi je prilagodili stanju mora ili koliko je nužno da brod sluša kormilo. To će vam omogučiti  da ga održavate u takvom položaju u kojem je opasnost od zalijevanja najmanja (s motornim dočekujete valove pramcem, a jedrilicom odmičete okrenuti krmom prema njima). Kada vas takva plovidba dovodi i sve bliže zaklonu ili vas udaljava od obale na koju vas vjetar zanosi – to bolje. Ako ne, nastavite tako dok se vrijeme na smiri. Ljetne oluje obično ne traju dugo.



Najnepovoljnije opremljen za takvu plovidbu je brod s izvanbrodskim motorom. Proširenje na kraju noge motora njemu služi kao kormilo kojim brod treba održavati prema smjeru valova. Podizanje krme na uzburkanom moru ostavlja ga bez utjecaja kormila pa valovi mogu skretati brod kako im se prohtije. Da biste to spriječili, opteretite krmeni dio broda.

Ponekad i najhrabriji među nama mora priznati da je pobijeđen i da se treba povući u zaklon. Dok razmišljate gdje da se sklonite, složit ćete se – barem potiho u sebi – da bi vam to puno lakše bilo da ste učinili ranije. Najbolje mjesto za to možda ste već i nepovratno prošli.



Trenutak uplovljenja je najteži. Najopasnije je to učiniti tamo gdje je ulaz izložen vjetru i valovima. U posljednji čas može vas mahovit vjetra skrenuti i baciti na obalu; kažu da tako strada više brodova nego kad ostanu na otvorenom moru. Ulaziti bi trebalo tako da ako vam vjetar i valovi dolaze iz krmenog smjera idete pravo unutra uz malo povećanje brzine kako bi brod što bolje slušao kormilo.


No, kada vam pred ulazom jak vjetar i valovi dolaze više bočno i zanose vas ustranu, prilazeći križajte brodom. Tako ćete  vjetru i valovima izložiti manju površinu broda, ali i lakše popraviti zanos. Ne smanjujte brzinu kod samog ulaženja i učinite to bliže onoj strani ulaza odakle vam dolazi vjetar.

'Čovjek u moru' je poziv na akciju spašavanja. Na prvi pogled zadatak izgleda sasvim jednostavan: čim je netko u plovidbi pao s broda, bacite za njim prvi plutajući predmet koji vam se našao nadohvat ruke kako bi se plivač imao za što prihvatiti – a vi da ga lakše uočite – okrenite brod za 180 stupnjeva i vratite se po njega.

Ništa posebno, a ipak mnoga spašavanja završe s teškim ozljedama čovjeka u moru koje su mu nanjeli – spasioci: jaki udarci po glavi, prelomi ruke, napuknuta rebra ili čak posjekotine po tijelu od brodskog vijka, sve do nemogućnosti da ga uopće pronađu!

Da biste to izbjegli, ne približavajte se brodom čovjeku koji je u moru. Ako to učinite s privjetrinske strane vjetar i valovi mogu zanijeti brod na njega, kada pak to učinite sa zavjetrinske strane nabit ćete ga o trup broda. Stoga ostanite na odstojanju okrenuti pramcem i spremni da se plovidbom po krmi odmaknete ako zatreba pa neka se on sam približi brodu. Dobacite uže da se prihvati za njega.


Nije potrebno igrati se heroja i skakati u vodu za njim – imat ćete tada dva čovjeka u moru – osim u slučaju ako je ozlijeđen ili je neplivač. Prije nego spasiocu dopustite da skoći u vodu, zavežite mu jedno uže oko struka čiji drugi kraj treba ostati na brodu.

Kad se jednom nađete u vodi protiv svoje volje bilo zato jer se brod prevrnuo, ili jer ste opet zaboravili da jedna ruka mora uvijek biti slobodna da biste se njome pridržavali dok se krećete palubom, dobro bi vam došao prsluk za spasavanje. Vi ste možda izvanredan plivač, ali istodobno računajte s time da će vam prisjesti plivanje i more dok vas izvuku (pa i kad to čini vlastita vam posada).

Dobar pojas za spasavanje ima ušivena kruta uzgonska tijela, a ne samo ona koja treba napuhati tek kad se nađete u vodi. Idealan prsluk ima i širok okovratnik, također s uzgonskim uloškom koji glavu plivača pridržava iznad vode i kada je ovaj u nesvjestici pa vam preporučamo da novac trošite samo na takav tip.



Djeca, pogotovu ona manja, koja su neprekidno u pokretu, trebaju za vrijeme dok plovite nositi prsluk bez obzira da li umiju plivati ili ne i da li ih vozite u otvorenom čamcu ili na palubi velikog broda. Doduše, dok borave u kabini ili je paluba posvuda zatvorena ogradom i mrežom preko nje, djeca bi i mogla biti bez prsluka za lijepa vremena, ali kada se podigne jači vjetar i valovi prsluke bi trebali obući i odrasli članovi posade. Vi im budite primjer.

• < Prev
• Next >