Moja Lađa

sajt u test verziji!

Sun09082024

Last update05:30:53 PM

Jezero pretvoreno u deponiju

Sviđa Vam se vest ? Objavite je na nekim od servisa ispod...

Zbog nekontrolisanog odlaganja komunalnog otpada na brojnim neuređenim i divljim deponijama u gornjem toku reke Drine i njenih pritoka, na teritoriji Republike Srpske, Federacije BiH, Crne Gore i Srbije, gornje Drinsko jezero iznad Hidroelektrane „Višegrad”, već drugu godinu je prekriveno ogromnim količinama plutajućeg smeća, piše "Politika".

Koliko god to stvara ružnu sliku u predivnom Drinskom kanjonu u kome ovdašnje opštine najozbiljnije računaju na intenzivniji razvoj turizma, plutajući otpad stvara i velike probleme u normalnom radu Hidroelektrane „Višegrad”. Tim pre što ovo smeće ne smeju da propuštaju dalje preko brane, jer Hidroelektrana „Bajina Bašta” nije protočna.

Postupajući po strogim uslovima propisanim u ekološkoj dozvoli,i pored izgrađene lančanice, odnosno pregrade, koja zaustavlja dolazeće smeće u Setihovu, na Limskom delu gornjeg Drinskog jezera u opštini Rudo, ceni se da je na pregradni profil Hidroelektrane „Višegrad”, samo u poslednja četiri meseca, doplovilo oko 7.000 kubnih metara plutajućeg smeća.

– Na pregradnoj brani Hidroelektrane „Višegrad” u ovom periodu je izvađeno 3.289 kubnih metara plutajućeg nanosa, a na lančanici u Setihovu dodatnih 1.329 kubnih metara, što ukupno iznosi4.618 kubnih metara ili oko 460 teretnih kamiona, za šta je preduzeće „Hidroelektrane na Drini” platilo 98.367 maraka, kaže Dražan Knežević, generalni direktor Zavisnog preduzeća „Hidroelektrane na Drini”.

On dodaje da prema poslednjim procenama u gornjem Drinskom jezeru, iznad pregradne brane Hidroelektrane „Višegrad”, još uvek ima oko 2.000 kubnih metara raznog plivajućeg nanosa, te da nove količine svakodnevno pristižu, posebno pri naglom porastu vodostaja.

Iz „Hidroelektrana na Drini” uputilisu, po ko zna koji put, apel i pozive svim uzvodnim komunalnim preduzećima da konačno reše nelegalno odlaganje smeća uz rečna korita.

Apel je upućen i nadležnim ministarstvima u susednim državama, Crnoj Gori i Srbiji, te ekološkim udruženjima, jer bez zajedničkog i koordiniranog rešavanja ovog problema teško da će Drina ponovo postati bistra i čista reka.