Moja Lađa

sajt u test verziji!

Sun09082024

Last update05:30:53 PM

Gradnja luke od 2013.

Sviđa Vam se vest ? Objavite je na nekim od servisa ispod...

Luka će se graditi u Slobodnoj zoni u okviru koje je i Carinarnica i koštaće 20 miliona evra. Šabački privrednici robu prevoze skupljim kopnenim putem, umesto da se ona transportuje rekom Savom.
Šabački privrednici prinuđeni su da robu transportuju skupljim, kopnenin putem, iako grad na Savi ima izvanredne mogućnosti da koristi jeftiniji rečni transport. Ali, Šabac nema luku, i svi dugogodišnji planovi da se sagradi padali su u vodu. Kako sada stvari stoje, međunarodna luka u Šapcu, o kojoj se u ovom gradu priča već četiri decenije, trebalo bi da počne da se gradi 2013. godine i koštaće 20 miliona evra.

Procenjuje se da bi godišnji promet robe ovim delom Save bio 1,5 miliona tona, čime bi Šabac postao robno-transportni centar za čitavu zapadnu Srbiju i Semberiju.

Šabački privrednici u prvi plan ističu uštede koje bi ostvarili rečnim saobraćajem.

Luka donosi uštede

- Bele limove kupujemo od kompanije „Ju-Es stil" i iz Smedereva nam stižu vozom, a jeftinije i lakše bi bilo rečnim saobraćajem. Kada bi Šabac imao luku, „Galeb grup" bi godišnje mogao da uveze i izveze 20.000 tona proizvoda na evropsko tržište, sa uštedom od 20 do 40 evra po toni. Oko gradnje luke trebalo bi da bude organizovan sastanak između šabačkih privrednika i gradskih čelnika kako bismo podelili ideje i objasnili koje su naše potrebe, jer na kraju mi bismo luku najviše i koristili - ističe Radoslav Veselinović, vlasnik kompanije „Galeb grup" iz Šapca.

Ideja o izgradnji luke u Šapcu rodila se pre skoro četiri decenije, a 1993. godine urađena je kompletna dokumentacija za realizaciju projekta. Sve je palo u vodu zbog ratova i krize u državi. Ova priča ponovo je oživela 2002. godine.

- Jedan od strateških projekata Šapca jesu izgradnja i opremanje moderne luke na Savi. Stvorili bismo mogućnost razvoja jeftinog rečnog transporta za privrednike, a privukli bismo i nove investitore - kaže za Press Miloš Milošević, gradonačelnik Šapca.

Za privatizaciju 24 odsto

Idealna lokacija za izgradnju međunarodne luke pronađena je u Slobodnoj zoni, u okviru koje je i Carinarnica. Tu već postoje železnička i drumska infrastruktura, 50 hektara zemljišta, zatvoreni magacinski prostor na 25.000 kvadrata, urađen je akvatorijum, a još 36 hektara ostalo je za izgradnju luke.

Čišćenje korita Save

Jedan od uslova za izgradnju luke u Šapcu jeste dovođenje plovnosti reke Save na nivo iz 1991. godine. Očekuje se da će do 2013. godine korito biti očišćeno od Siska do Beograda, u čemu učestvuju sve države u toku Save. To će koštati 70 miliona evra.

Lokalnoj samoupravi bilo je važno da pronađe model oko vlasništva kako bi se onemogućilo da privatizovanjem luka ode u ruke nekome ko nije zainteresovan da razvija rečni saobraćaj i koji je ne bi koristio u javnom interesu.

- Lokalna samouprava je formirala JP „Luka i transport" u koje je unela simboličan kapital u vidu železničkih koloseka 10 i 11 koji su pripadali holdingu „Zorka". U saradnji sa Agencijom za privatizaciju, koloseci su izuzeti iz „Zorke" i prebačeni u vlasništvo grada. Ovim smo zaštitili koridor od železničke stanice do Slobodne zone. Izvršena je procena tog novoformiranog preduzeća i podeljene su akcije. Onda je JP „Luka i transport" pripojena Slobodnoj zoni, pri čemu je lokalna samouprava postala vlasnik 56 odsto kapitala buduće luke. Kada se na ovaj procenat dodaju akcionari, svega 24 odsto kapitala biće ponuđeno za privatizaciju - objašnjava Nikola Bjelan, generalni direktor „Slobodne zone".

Američka organizacija Ju-Es ejd finansirala je izradu prethodne studije opravdanosti na osnovu koje je utvrđeno da bi 1,5 miliona tona robe godišnje prolazilo kroz ovaj deo Srbije, a Šabac bi bio u stanju da pretovari polovinu ovog tereta. Sa generalnim projektom, čiju izradu finansira grad iz ovogodišnjeg budžeta, lokalna samouprava će imati sve papire da konkuriše ili za kredit kod neke banke, ili da pronađe strateškog partnera za izgradnju luke.

- Luka bi već u prvoj fazi mogla da proradi, da sebe izdržava i da se razvija. Imala bi 200 metara operativne obale, dva krana sa kolosecima i skladišni prostor od 10.000 do 15.000 kvadrata. Očekujemo da prva faza luke počne da se gradi 2013. godine i koštala bi oko deset miliona evra, dok bi za kompletiranje infrastrukture bilo potrebno 20 miliona evra - kaže Nikola Bjelan.

Bjelan: Ušteda i do sedam puta

- Prevoz 1.000 tona tereta od luke Konstanca u Rumuniji do Šapca kamionima košta 60.000 evra. Za ovakav transport potrebno je 40 kamiona nosivosti 25 tona, koji koštaju u povratnoj turi 1.500 evra. Ako bi ista količina tereta bila prevezena baržom, koštala bi svega 14.500 dolara! O ekološkom efektu rečnog saobraćaja ne treba ni govoriti - navodi Nikola Bjelan, generalni direktor Slobodne zone.

 

Izvor: www.pressonline.rs