Moja Lađa

sajt u test verziji!

Sun09082024

Last update05:30:53 PM

Ribnjaci se prazne zbog PDV

Sviđa Vam se vest ? Objavite je na nekim od servisa ispod...

Kad se Brana Miladinov iz Vršca pre desetak godina obreo pored reke Tmuše u selu Zarići, devet kilometara od Kosjerića, nimalo se nije dvoumio. Odrekao se direktorske fotelje u tek opremljenom pogonu „Hemofarma“ i na najčistijoj reci u ovom kraju sagradio ribnjak.

Za izgradnju šest najsavremenijih bazena kapaciteta oko 20 tona kalifornijske pastrmke godišnje, utrošio je 30.000 evra bankarskog kredita. Za pomoćne objekte još desetak hiljada evra od svoje ušteđevine.

Dok je gradio bazene, prijatelji su se u čudu pitali – šta bi Brani da ostavi direktorsko mesto u jednoj od najboljih firmi u Srbiji i nastani se u „pitomoj divljini“. Sada iscrpljen od rada i bolesti, dok gleda u poluprazne bazene, Brana i sam sebi postavlja isto pitanje – što mu je sve to trebalo?

Ako država i Ministarstvo finansija ne poprave uredbu o ribarstvu, njegovom uživanju u pitomoj divljini i očekivanom biznisu doći će kraj. Zbog nebrige i nerazumevanja države Branin ribnjak, kao i mnogi pastrmski ribnjaci u Srbiji, biće ispražnjen.

- U Srbiji je riba svrstana u stoku, pa se PDV za hranu plaća 18 odsto, dok je PDV u BiH i Hrvatskoj samo osam odsto. Njihovi odgajivači dobijaju još i subvencije. Zato je njihova riba preplavila domaće tržište, pa srpski ribnjaci posluju na granici rentabilnosti ili sa gubicima – priča Miladinov.

Zoran Marković, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu i potpredsednik Grupacije za ribarstvo PKS, dodaje da država za ribarstvo nema dugoročnu strategiju i upozorava, da je poslednji trenutak da država i Ministarstvo finansija uvaže zahtev odgajivača i smanji PDV na osam odsto i tako domaćim odgajivačima omoguće ravnopravnu tržišnu utakmicu sa susedima.

Neiskorišćene šanse

Prema zvaničnim podacima, ribnjaci u Srbiji zauzimaju 13.000 do 15.000 hektara, dok se pod pastrmkom nalazi samo 17 hektara. Godišnje se u Srbiji konzumira 32 miliona kilograma ribe, a svega 12 miliona je iz domaćih ribnjaka, što znači da se 20 miliona kilograma ribe uvozi. Stručnjaci ukazuju, da bi to trebalo da bude obrnuto. Tvrde da u Srbiji postoje uslovi da se pod ribnjacima nađe i više od 100.000 hektara.
Izvor: www.poslovneidejemagazin.com