Moja Lađa

CARSKA BARA

Stari Begej – Carska bara predstavlja ostatak nekadašnjeg plavnog područja donjeg toka Begeja. To je izrazit mozaik ribnjaka, močvara, bara, šuma, livada i stepa koje su ispresecane rekama, kanalima i odbrambenim nasipima. Karakteristične su slatinske, bogate vodene i stepske vegetacije. Velika raznolikost staništa uslovila je i veliku raznolikost vrsta koje uključuju retke, ugrožene i ranjive biljke, ribe, vodozemce, gmizavce, ptice i sisare. 

Ribarsko gazdinstvo Ečka iz Lukinog Sela. 

Staništa: mrtvaje, tršćaci, poplavne topolove i vrbove šume, mešovite jasenove šume, nizijske livade, stepe, slatine, ekstenzivni pašnjaci, oranice, voćnjaci, ribnjaci.

Biljke: neke od najznačajnijih vrsta su: Beli lokvanj (Nymphaea alba), Žuti lokvanj (Nuphar luteum), Testerica (Stratiotes aloides), Iđirot (Acorus calamus), Rebratica (Hottonia palustris), Schoenoplectus triqueter, Herperis matronalis, Mrazovac (Colchicum autumnale), Bodljikava kostrica (Ruscus aculeatus), Plućnjak (Pulmonaria officinalis), Žabljanka (Zannichellia palustris), Vodeni orašak (Trapa longicarpa), Kaćun (Orchis laxiflora), Salep (Orchis morio), Platanthera bifolia, Zavrata (Cephalanthera longifolia), Čopotac (Listera ovata), Neottia nidus-avis.

Gljive: više od 150 vrsta gljiva je zabeleženo u rezervatu i neke od njih su: Morchella vulgaris, Vrganj (Boletus edulus), Lisičarka (Cantharellus cibarius), Zelena pupavka (Amanita phalloides), Poljska pečurka (Agaricus campestris), Velika sunčanica (Macrolepiota procera), Velika gnojištarka (Coprinus comatus), Velika ćelavica (Calvatia gigantea).

Insekti: Veliki broj vrsta je zabeležen u rezervatu a samo neke od vrsta su: Jelenak (Lucanus cervus), Velika hrastova strižibuba (Cerambyx cerdo), Trčuljak (Carabus gigas), Carabus violaceus, Bukova strižibuba (Morimus funereus), Svitac (Lapyris noctiluca), Rhyssa persuasoria, Ammophila sabulosa, Pčela (Xylocopa violacea), Mali prelivac (Apatura iris), Admiral (Vanessa atalanta), Dnevni paunovac (Inachis io), Šafranovac (Colias crocea), Lastin repak (Papilio machaon), Kraljevski vilin konjic (Anax imperator), Crveni vilin konjic (Crocothemis erythraea), Calopteryx splendens.

Ribe: zabeleženo je 24 vrste riba od kojih su neke: Crvenperka (Scardinius erythrophthalmus), Kesega (Abramis ballerus), Šaran (Cyprinus carpio), Linjak (Tinca tinca), Crnooka deverika (Abramis sapa), Gavčica (Rhodeus sericeus), Karaš (Carassius carassius), Čikov (Misgurnus fossilis), Štuka (Esox lucius) i Som (Silurus glanis).

Vodozemci: Šareni daždevnjak, Podunavski mrmoljak, Mali mrmoljak, Obična češnjarka, Velika krastača, Zelena krastača, Crventrbi mukač, Gatalinka, Šumska žaba, Velika zelena žaba, Zelena žaba.

Gmizavci: Barska kornnjača, Zelembać, Livadski gušter, Zidni gušter, Slepić, Smuk, Ribarica, Belouška, Smukulja.

Ptice: zabeleženo je više od 240 vrsta ptica u rezervatu. Neke od vrsta gnezdarica su: Mali gnjurac, Mali vranac, Vodeni bik, Čapljica , Gak, Mala bela čaplja, Velika bela čaplja, Crvena čaplja, Bela roda, Crna roda, Kašičar, Riđoglava patka, Patka njorka, Orao belorepan, Orao kliktaš, Eja močvarica, Osičar, Jastreb, Lastavičar, Barski petlić, Sivi barski petlić, Grlica, Kukavica, Kukuvija, Kukumavka, Šumska sova, Pčelarica, Zelena žuna, Seoski detlić, Mali detlić, Srednji detlić, Vijoglava, Crna crvenorepka, Cvrcić potočar, Obični cvrcić, Veliki trstenjak, Žuti voljić, Belovrata muharica, Senica vuga, Dugokljuni puzić, Rusi svračak, Zlatna vuga, Žutarica, Batokljun, Barska strnadica, Velika strnadica.

Sisari: više od 40 vrsta nastanjuje rezervat, a neke od njih su: Vodena voluharica, Zec, Jež, Divlja mačka, Evropski tvor, Vidra, Kuna belica, Šakal, Divlja svinja i Srna.

Koordinate: 45º 16’ N, 20 º25’ E (60 km severno od Beograda)
Nadmorska visina: 75-85 m

11zodiac11

• < Prev
• Next >