Moja Lađa

Riba stara 450 miliona godina otkrivena u močvari Gromiželj

Bijeljina - Ribareći u močvari Gromiželj kod Velinog Sela i Rače profesor fizičke kulture Žarko Vikić primijetio je neobičnu malu crnu ribu, a kada je pokazao biologu dr Milenku Đurčiću, njegovoj sreći nije bilo kraja - u ruci je držao raritetnu, skoro izumrlu ribu "umbru krameri", u narodu poznatu kao "mrguda".

Umbra krameri spada u red najstarijih kičmenjaka na našoj planeti. Potiče još iz praistorije, iz epohe silura od prije četiristo pedeset miliona godina. To je dvodihalica. Izvan vode može disati više od deset časova, a u mulju može biti mjesecima čekajući povoljne prilike za život i razmnožavanje. Prema naučnoj literaturi, može dostići dužinu do petnaest centimetara. Tamne je boje i živi u vodama specifičnog Ph sastava, kao što je i u Gromiželju.

Naučne ustanove u Banjoj Luci i Beogradu su determinisale pronađenu ribu i utvrdile da nema dvojbe i da se radi upravo o mrgudi. Njena populacija u ovoj zapuštenoj semberskoj močvari je veća od svih do sada poznatih u Evropi.

-  Ovu ribu seljaci zovu još i "malić", jer je sićušna i ima je dosta u Gromiželju. Dovoljno je da se korpom od pruća zagrabi voda i u njoj će biti najmanje dvadesetak ribica - kaže Žarko Vikić.

U naučnim krugovima se vjerovalo da, osim u Zasavici, na Balkanu nema staništa mrgude. Mislilo se da je nestala iz semberskih močvara, a onda se, eto, vratila. U stvari, mrguda nigdje nije ni išla - ona je hiljadama godina kod svoje kuće u tajanstvenom Gromiželju.

- Ovo je veliko otkriće za nauku Republike Srpske. Pozivam zato sve kolege da dođu u Gromiželj, jer osim mrgude, u ovoj močvari dosta je i biljaka za koje se poodavno misli da su nestale: sparagonijum, barska kopriva, menta akvatike, hotonija palustris i druge. Ali prvo, Gromiželj se  hitno mora zaštititi od krivolovaca i ribokradica. U Republici Srpskoj još nisu svjesni kakav dragulj imamo - kaže profesor Ćurčić.

Determinisanje mrgude već je raspalilo maštu mještana okolnih sela. Očekuju da će se u dubini Laketića vira pronaći i neko veliko praistorijsko čudovište, da će se konačno na svjetlosti dana pojaviti iščezli potonuli svijet, da će se iskopati navodno zakopano blago, da će...

Ako ništa, bar će predstojeće duge zimske noći prekraćivati pričama o tome šta je nekada bilo i šta će opet biti. Tako je to u ovoj tajanstvenoj močvari i oko nje od kada je svijeta.

Gromiželj je inače najtajanstvenije mjesto u Semberiji i Republici Srpskoj. To je močvara nedaleko od Rače, elipsastog je oblika, a na svojoj široj strani ima veliku udolinu - Laketića vir. O Gromiželju su ispredene brojne legende: o potonulom selu bezbožnika, o nestalim svatovima, o bijeloj čaplji, zakopanom blagu i velikoj zmiji koja ga čuva - o iščezlom podzemnom svijetu koji se javlja tačno u ponoć 14. avgusta na pravoslavni praznik Makeveje ili Makivije.

U Laketića viru, koji se znatno smanjio nakon izgradnje meliracionog sistema u Semberiji, živi dosta riba. Ne zna se šta je Gromiželj: slatkovni izvor iščezlog Panonskog mora, gejzir, tresetište, veliki rascjep podzemnih stijena. Ko zna?

Ugrožene vrste

Stare legende o Gromiželju se prepričavaju, a nove nastaju. A, onda se dogodi - determinisana raritetna sićušna riba mrguda koja još jedino živi u vodama ruskih rijeka Dnjepar i Dnjestar, te na malim lokalitetima u Slovačkoj i Mađarskoj.

Ova riba je pronađena i u Zasavici u Mačvi, pa je taj vodotok, dug 33,5 kilometara, proglašen zaštićenom zonom - specijalnim rezervatom prirode. Mrguda je na crvenoj listi najugroženijih životinja kojima prijeti nestanak.

Izvor: www.glassrpske.com

• < Prev
• Next >