Moja Lađa

sajt u test verziji!

Sun09082024

Last update05:30:53 PM

Satelit meri otapanje polova

Sviđa Vam se vest ? Objavite je na nekim od servisa ispod...

Evropska svemirska agencija ESA, uskoro će lansirati novi satelit Kriosat 2 koji će precizno meriti topljenje leda na polrnim "kapama"

Svi već znamo da se led na polovima topi, ali niko ne zna kojom brzinom. Do sada, naučnici su uglavnom merili mesečne varijacije u količini leda.

Međutim, novi evropski satelit Kriosat 2 precizno će meriti promene na polovima, ali i na glečerima i velikim santama leda, koji zajedno pokrivaju 20 odsto planete.

 Vođa naučnog tima Kriosata, Dankan Vingam, kaže da će glavni fokus biti na Arktiku i Antarktiku jer polarne kape igraju ključnu ulogu u regulaciji klime na zemlji.

"U suštini, nadamo se da će nam Kriosat dati sliku o tome kako se velike ledene površine menjaju. I antarktički i arktički led doprinose promeni nivoa mora, s tim što led na Arktiku posebno utiče na klimu u Evropi", podseća Vingam.

 Kriosat 2 je težak 700 kilograma a opremljen je uređajima proverenim na prethodnim satelitima. Međutim, ovaj satelit poneće jedan specijalni senzor.

"Tu tehniku smo proverili na ranijim, posebno evropskim satelitima ERS i Envisat. Ali ovoga puta imamo i senzor specijalno sagrađen da rešava probleme sa ledom. Kriosat će nam slati potpuno nove podatke iz orbite" - naglašava Vingam za Glas Amerike. Pune tri godine, Kriosat 2 će sa visine od 700 kilometara santimetarskom preciznošću meriti debljinu leda. Doktor Džoni Johansen iz norveškog Ekološkog centra Nansen u Bergenu, kaže da će to omogućiti puno razumevanje promena nivoa mora.

 "Još ne znamo tačno zašto nivo mora negde raste, a drugde opada. Za to nam je potrebno da znamo koliko se brzo tope glečeri i ledeni pokrivači. Potrebno nam je da znamo kako se okeani zagrevaju. Ali neće biti lako sastaviti sve to u
punu sliku i tako omogućiti puno razumevanje zašto se nivo mora menja", kaže doktor Johansen. Meteorolozi i okeanografi širom sveta nestrpljivo čekaju
prve podatke sa Kriosata 2 koji bi trebalo da obezbede do sada najveći uvid o tajne jednog od važnih činilaca klimatskih promena.

 

Izvor: www.blic.rs