Moja Lađa

sajt u test verziji!

Sun09082024

Last update05:30:53 PM

Kazna jeftinija od takse

Sviđa Vam se vest ? Objavite je na nekim od servisa ispod...

Umesto da registaciju plaćaju 200 do 300 hiljada dinara, vlasnici neregistrovanih čamaca i splavova plaćaju kazne od 5.000 dinara. Država nema prihode sa reka i gubi milione evra, pa u Ministarstvu za infrastruktru traže hitno rešenje

 

Više od 80 odsto čamaca i 90 odsto splavova u Srbiji nije registrovano. Glavni razlog za to je činjenica da se prvo plaća registracija, a potom visoke takse, u milionskim iznosima, koje, po raznim osnovama, naplaćuje nekoliko ministarstava.

Umesto da za redovnu godišnju registaciju izdvoje između 200 i 300 hiljada dinara, vlasnici neregistrovanih čamaca i splavova uglavnom plaćaju kazne, kod sudije za prekršaje, od samo 5.000 dinara.

Udruženje splavara je više puta pokušavalo da se reši otvoreno pitanje visokih taksi, ali bez uspeha. Od 200 članova tog uduženja, samo njih pet-šest je obnovilo registaciju ove godine jer splav od 500 kvadrata na Savi, vlasnika godišnje košta neverovatnih 50.000 evra.

"Pretpostavljam da bi odziv ljudi koji bi platili te takse bio sigurno pet puta veći nego sada, ako bi te takse bile normalne. Ove takse su u milionskim iznosima i stvarno je nerealno da to možemo da platimo", smatra Branislav Simović iz Udruženja splavara "Reka".

Kada je pre dve godine uvedena taksa, nautičari su kritikovali visinu naknade za plovila. Podsećali su da koriste plovilo samo dva do tri meseca, a plaćaju za celu godinu, da tarife ne odgovaraju realnosti, ali i da su nelogične.

Država na gubitku

Za čamac dug sedam metara, na primer, i za onaj šest metara duži, koji koštaju 30, odnosno 230 hiljada evra, plaća se ista taksa.

"Država počinje sada da gubi, pošto su korisnici počeli naglo da ispisuju svoje čamce iz naše kapetanije i da registruju u drugim kapetanijama, zato što su tamo takse duplo, da ne kažem pet puta manje", ističe Goran Vasić, iz Marine "Goga".

U Ministarstvu za infrastruktru ističu da se rešenje ovog problema mora naći.

"Želja nam je da svi plovni objekti uđu u registar, da se takse plaćaju na jednom mestu i da budu shodne uslovima koje imaju ljudi koji splavove korisete i koji koriste čamce. Mala je razlika između splavova i čamaca, ali je suština u tome da takse budu realne", kaže ministar za infrastruktru Milutin Mrkonjić.

Država Srbija gubi milione evra, jer nema prihode sa reka. Mnogi vlasnici čamce registruju na rođake u inostranstvu, posebno na one koji žive u podunavskim zemljama, gde su takse mnogo manje.

Slično je bilo i u Hrvatskoj, gde je ministar ekonomije, posle dva meseca, pristao na dogovor i smanjio takse. Istovremeno, u budžet Hrvatske slilo se nekoliko desetina miliona evra.

 

Izvor: www.rts.rs