Pančevački most - Most kralja Petra Drugog
- Details
- Category: RAZNO
- Published on Sunday, 01 February 2009 12:00
- Written by RAZNI
- Hits: 11915
Pančevački most
Pančevački most je jedini most preko Dunava na teritoriji grada Beograda. Prvobitni most je pušten u saobraćaj 1935. i nosio je ime kralja Petra Drugog.
Pančevački most je izgrađen 1935. godine kao most kralja Petra drugog. Svečano ga je otvorio knez-namesnik Pavle Karađorđević. U toku Drugog svetskog rata most je srušen. Obnovljeni most preko Dunava otvoren je 1946. Prvi voz preko mosta je prešao 7. novembra, a pešački i drumski saobraćaj je preko mosta krenuo 29. novembra te godine.
Tokom Drugog svetskog rata most je srušila Jugoslovenska vojska, u noći između 10. i 11. aprila 1941, sa namerom da uspori napredovanje nacista. Most je obnovljen 1946, a prvi voz preko njega je prešao 7. novembra iste godine dok je drumski deo pušten u saobraćaj za najznačajniji praznik ondašnje Jugoslavije 29. novembar.
Most preko Ade Ciganlije
- Details
- Category: RAZNO
- Published on Sunday, 01 February 2009 00:54
- Written by Razni
- Hits: 13033
Most preko Ade Ciganlije
Most preko Ade Ciganlije je planirani drumski i šinski most u Beogradu koji bi povezivao opštine Novi Beograd i Čukarica. Za sada, taj most nema određeno ime, pa se za njega koristi ovaj naziv.
Položaj
Most je predviđen kao deo beogradskog Unutrašnjeg magistralnog poluprstena koji bi povezivao Novi Beograd i Zvezdaru. Ovo bi bio najuzvodniji beogradski most preko Save (unutar gradskog područja) i povezivao bi novobeogradski blok 70 i Topčider, na kojem se planira izgradnja petlje koja bi bila povezana sa Bulevarom vojvode Mišića. Jedini pilon ovog mosta bio bi izgrađen na severnom špicu Ade Ciganlije. Na levoj obali Save, most bi prelazio i preko rukavca kod brodogradilišta i završio se petljom kod Ulice Jurija Gagarina.
Haron (mitologija)
- Details
- Category: RAZNO
- Published on Thursday, 29 January 2009 18:00
- Written by Wikipedia
- Hits: 7031
Haron (grč. Šablon:Polutonic, Khárôn) je u grčkoj mitologiji Erebov i Niktin sin (sin Tame i Noći). Bio je lađar u Hadu; preuzimao je preminule na obali reke Aheront i preko Stige i Kokita dovodio ih pred vrata Hada.
Haronovo grčko ime Χάρων znači jaka svetlost.
Mitologija
Haron je prevozio mrtve duše na drugu stranu reke Aheront, ali samo ako su njihova tela bila sahranjena i ako su imali novčić obol da plate njegovu vožnju, tako da su pokojnici u Grčkoj bili sahranjivani s novčićem pod jezikom. Neki izvori kažu da su sahranjivani i sa dva novčića - jedan na svakome kapku.
Opisivan je kao snažan sedi starac, raščupane kose, odeven u prljave rite. Njegov čun je crven od rđe i on ga pokreće uz pomoć motke. Ukoliko duša mrtvog ne bi, prema Haronovoj volji, mogla da se otisne sa njim u njegovom čamcu, ostavljao bi je vekovima da čeka na obali. Prevozio je i žive ljude, ali samo ukoliko bi mu pokazale zlatnu granu. Nevoljno je primio u svoj čun Herakla, Piritoja i Tezeja, iako su oni bili božanskog porekla.
Petrovaradinska tvrđava
- Details
- Category: RAZNO
- Published on Friday, 30 January 2009 10:00
- Written by Wikipedia
- Hits: 5752
Petrovaradinska tvrđava se nalazi u Novom Sadu, Srbiji, u mestu Petrovaradin na obali Dunava i obroncima Fruške gore.
Praistorija
Prema ranijim saznanjima, na Petrovaradinskoj tvrđavi prvo ljudsko naselje postojalo je još 4500. godina pre nove ere ali nakon arheoloških otkrića na samom početku istraživanja istorija ovog prostora pomerena je na period 19.000-15.000 godina pre nove ere. Zahvaljujući tome znamo da čovek u kontinuitetu nastanjuje prostor Petrovaradinske stene od praistorije do danas, pa čak i paleolitu kada su se ljudska staništa uglavnom nalazila u pećinama.
Istraživanjem ostataka naselja iz mlađeg bronzanog doba (3000 godina pre nove ere) arheolozi su pronašli i bedeme pojačane koljem i palisadama iz tog perioda koji svedoče da je još u vreme tzv. vučedolske kulture postojalo utvrđeno naselje.
Morski bedem Carigrada
- Details
- Category: RAZNO
- Published on Thursday, 29 January 2009 14:00
- Written by Wikipedia
- Hits: 5241
Morski bedem Carigrada predstavlja deo kompleksa Carigradskih bedema koji je opasivao Carigrad u doba Vizantije sa morske strane.Formira ga bedem ojačan četvrtastim kulama,a čine ga dva dela:
Bedem na obali Zlatnog roga
Bedem na obali Crnog mora
Danas skoro i da ne postoji,pošto je njegov ogroman deo uništen tokom dugog procesa izgradnje Carigrada u osmanlijsko i tursko doba, najbolje očuvani deo nalazi se na ulazu u Bosfor,ispod kompleksa otomanske Topkapi palate.
Prvi bedem na morskoj obali je podignut oko 325.godine po naredbi Konstantina Velikog (324-337) u doba podizanja Novog Rima i sačinjavao je jedinstvenu zatvorenu celinu sa tzv. Konstantinovim bedemom. Vek kasnije, nakon gradnje tzv. Teodosijevih bedema morski bedem biva proširen da se povezao sa novom linijom kopnenih bedema. Taj posao je po naredbi Teodosija II(408-450) izveo 439.godine pretorijanski prefekt Istoka Kir Panopolit. Morski bedem je po izgledu podsećao na kopneni deo bedema, ali je imao samo jednu liniju bedema i bio je niži, jer Carigradu nije pretila opasnost sa mora pošto je Vizantija suvereno vladala Bosforom i Dardanelima, a njena mornarica je predstavljala najveću pomorsku silu tog doba. Prilikom združene opsade 626. godine koju su izveli Sloveni, Avari i Persijanci, slovenska flota je blokirala grad sa mora. Uništenje njenog većeg dela lukavstvom Jermena naseljenih u Carigradu, dovelo je do raspada avarskoslovenskog saveza i podizanja opsade.